Priče o prekidima trudnoće su različite kao cipele: zakoračite u naše priče, zakoračite u naše cipele

Ovogodišnja kampanja za 28. rujan – Globalni dan akcije za pristup legalnom i sigurnom pobačaju provest će se u više od 85 zemalja i uključivat će različite aktivnosti. U Hrvatskoj je provodi udruga PaRiter u sklopu “10 dana akcije protiv urušavanja reproduktivnih prava”. Možemo se boriti protiv stigme koja ograničava pristup sigurnom i legalnom pobačaju, i to propitujući društveno konstruirane ideje “tipa” žena koje zatraže i naprave pobačaj. Cilj ovogodišnje kampanje je ilustrirati različite stvarnosti i životnih priča onih koje su prekinule trudnoću, i one koji podupiru pravo na siguran i legalan pobačaj. Ovo želimo postići dijeljenjem jedinstvenih, različitih priča i svjedočanstava žena.

 

vizual_sept281

Stigma koja okružuje pobačaj je “povezana” s idealima ženstvenosti, kao što je onaj da ženska seksualnost postoij jedino radi prokreacije, da žene nisu “prave žene” dok ne postanu majke, i ideja da sve žene cijelo vrijeme žele biti majke.

 

U kampanju se možete uključiti tako da napišete svoju priču o pobačaju ili zašto podupirete pristup sigurnoj usluzi prekida trudnoće. Odaberite koje god cipele želite: sandale, čizme, što god. Fotografiju objavite na društvenim mrežama uz #zaustavimostigmu  i #stepintoourshoes ili pošaljite na znajznanje@gmail.com.

 

Želimo izgraditi kampanju koja se temelji na stvarnim iskustvima žena. Naglasimo različita iskustva i okolnosti žena koje su ovu odluku donesle i/ili je cijene. Izazovimo te rodne stereotipe koji hrane stigmu pobačaja i naglasimo važnost poštovanja, zaštite i prakticiranja ljudskih prava svake osobe na samoodređenje i tjelesnu autonomiju.

 

Naposljetku, radi se o:

 

– širenju svijesti o različitosti situacija, događaja i razloga kada i zašto osoba odluči napraviti pobačaj, bez obzira na činjenicu je li ograničen pristup sigurnom pobačaju

– zašto je važno da je pobačaj legalan i siguran, jer je to fundamentalni dio ljudskih prava na tjelesni integritet, autonomiju, reproduktivne odluke i privatnost.

 

Pobačaj – radnja kojom se efikasno prekida trudnoća – je često iskustvo u seksualnom i reproduktivnom životu žena. Svake godine, širom svijeta, otprilike 56 milijuna trudnoća bude svojevoljno prekinuto, čak i u zemljama gdje su zakoni restriktivni i pobačaj je ilegalan. Globalno, jedna od četiri žene će do svoje 45 godine života imati pobačaj. Ipak, stigma koja okružuje pobačaj i dalje igra bitnu ulogu za društvenu, medicinsku i legalnu marginalizaciju abortusa i post-abortivne njege širom svijeta te time predstavlja glavnu prepreku ostvarivanja dostupnosti I dekriminalizacije/legalizacije pobačaja, dostupnosti informacija, brige i lijekova. Također, stigma djeluje kao prepreka implementaciji postojećih liberalnih smjernica za regulaciju prava na pobačaj.

 

Stigma koja okružuje pobačaj je kompleksna te osnažuje i jača ostale forme diskriminacije i strukturalne nepravde. Ona se reproducira i osnažuje na individualnoj razini, razini zajednice, institucionalno i kulturološki. Stigma oko pobačaja je direktno vezana na rodno stereotipiziranje koje naglašava ulogu žene isključivo kao majke. Osnažena kroz patrijarhalne obrasce “maskuliniteta” i “feminiteta”, preklapajući se sa normama i tabuima koje smo izgradili oko ženske seksualnosti, ova društveno konstruirana ideja implicira da žene “trebaju prioritizirati rađanje i podizanje djece prije svih drugih uloga koje bi eventualno odabrale … Ništa ne smije biti važnije za žene nego trudnoća i odgoj djece.U nekim slučajevima su ove ideje pojačane religijskim fundamentalizmom koji žene smatra “čuvaricama obiteljskih vrijednosi i časti; podredno, njihova tijela i seksualnost postaju najvažnija linija kontrole fundamentalista”.

 

Radi svega navedenog, stigma oko pobačaja i povezani rodni stereotipi negativno utječu na način na koji društvo percipira pobačaj, povezujući medicinski postupak pobačaja sa “abnormalnošću”, “nemoralom” ili “devijacijom”.

 

Dakle, oni negativno utječu i stigmatiziraju:

– one koje traže ili su imale pobačaj, kao “neodgovorne”, “nezrele”, “sebične”, “neprirodne”, “promiskuitetne” ili “nemoralne”;

– one koji/e stoje uz žene koje traže pobačaj, kao što su partneri, skrbnici, članovi/ce obitelji

– one koji vrše pobačaje i/ili one koji aktivno podupiru ili zagovaraju pravo na pobačaj

 

Stigmatiziranje osoba dovodi do daljnje stigmatizacije i diskriminacije, čime se dolazi do:

-ograničavanja prava na siguran pobačaj

– prisiljavanje žena da traže alternativne načine da pobace čime ugrožavaju svoje zdravlje i živote,

– u nekim zemljama, kriminalizacija individua koje su imale ili se sumnja da su imale pobačaj, kao i osobe koje su taj pobačaj napravile

 

O rodnim stereotipima

Rodno stereotipiziranje “odnosi se na praksu pripisivanja određenih atributa, karakteristika ili uloga individualama isključivo prema njihovoj [samo-identificiranoj ili percipiranoj] pripadnosti kategoriji žena ili muškaraca […] Rodni steretoip je štetan kada ograničava kapacitet i žena i muškaraca da razvijaju svoje sposobnosti, ulažu u svoje profesionane karijere i donose izbore o životima i planovima.” – Ured za ljudska prava, UN

vizual_sept28

I za kraj: potpišite peticiju, recite Vladi RH da napokon poduzme nešto za zaštitu žena i djece!

Komentari

comments